Sudovi moraju pregledavati pritužbe na obavještajni nadzor
Potkraj 2020. godine to je prošlo putem medija: Švicarski savezni vrhovni sud odobrio je žalbu podnesenu zbog istrage kabela. Sada stvar ide na Savezni upravni sud, koji mora razjasniti jesu li temeljna prava tužitelja stvarno prekršena.
Kabelski nadzor kao dio masovnog nadzora
Švicarske vlasti mogu, bez uzroka i sumnje, provesti ono što je poznato kao kabelski nadzor, što omogućuje masovni nadzor. To znači da se kontinuirano prati podatkovni promet koji se kreće naprijed-natrag između Švicarske i ostatka svijeta. Novi Zakon o obavještajnoj službi iz 2017. omogućio je ovu mjeru koju je švicarsko stanovništvo odobrilo glasanjem.
Švicarsko digitalno društvo sada je podnijelo žalbu Saveznom upravnom sudu, upravo iz razloga što se radilo o nerazumnom nadzoru koji je neovisan o bilo kakvoj sumnji. Sud je, međutim, odbio podnositeljima žalbe pravo na žalbu. Razlog ove odluke: S pravom na informacije prema zakonu o zaštiti podataka, bilo bi moguće podnijeti žalbu protiv tajne službe u slučaju kršenja temeljnih prava. Stoga bi se zakonita revizija mogla provesti na sudu.
Pravo na informaciju nije bilo dovoljno
Pravo na informacije bilo je ograničeno i prethodno je utvrđeno da je neprikladno, jer se odnosilo samo na podatke koji su naknadno spremljeni u informacijski sustav tajne službe i koji se mogu dodijeliti nekoj osobi. Međutim, masovni nadzor automatski započinje s protocima podataka i bilježi sve osobe koje ne mogu u dovoljnoj mjeri iskoristiti svoje pravo na informaciju. Deklarirani cilj izviđanja kabela je upravo ovo automatsko skeniranje: ono bi trebalo nadzirati što više ljudi i procijeniti komunikaciju tajnim pojmovima za pretraživanje.
Mjere bi mogle biti pogođene svima
1. prosinca 2020. Savezni vrhovni sud donio je presudu kojom je odobrena žalba Digital Society Switzerland i poništena prethodna presuda Saveznog upravnog suda. Razlog: Mjere povezane s izviđanjem kabela su tajne i naknadno se neće otkriti onima koji su pogođeni. Kao rezultat, ne bi bilo zaštite od mjera.
Savezni vrhovni sud prepoznao je da bi masovni nadzor mogao utjecati na bilo koju osobu i da će se nadzirati i komunikacija unutar Švicarske u slučaju ničim izazvanog masovnog nadzora. Sud je bio mišljenja da je elektroničko skeniranje podataka ugrozilo tajnu telekomunikacija i da je masovnim nadzorom povrijeđeno pravo na neformalno samoodređenje. To je pak zaštićeno Saveznim ustavom i također Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Podnositelji žalbe nisu mogli otkazati nijednu pojedinačnu mjeru, već bi morali osporiti cjelokupni sustav istrage kabela u nedostatku dodatnih informacija. Oni koji su pogođeni i koji smatraju da su im povrijeđena osnovna prava sada se mogu obratiti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Zaključak: Nacionalni sudovi moraju provjeriti poštivanje temeljnih prava
Žalbe na temeljna prava koja nisu poštovana ne smiju se jednostavno odbaciti, kao što sada pokazuje presuda Saveznog vrhovnog suda. Primjerice, podaci moraju biti zaštićeni i svaki građanin ima pravo na neformalno samoodređenje. To pak nije moguće s masovnim skeniranjem komunikacije u obavještajnim aspektima, pogotovo jer građani ne mogu dobiti ni podatke o podacima koji se o njima pohranjuju. Međutim, s trenutnim tehničkim sredstvima nije moguće isključiti pojedine osobe iz nadzora, jer samo sveobuhvatan nadzor komunikacije može biti profitabilan u smislu tajnih službi. Ali ako to zapravo nije moguće i sva komunikacija mora uvijek biti nadzirana, to se ne može uskladiti s osnovnim pravom, a prestanak kabelskog nadzora mogao bi biti jedino učinkovito sredstvo zaštite osnovnih prava.
udio
Pronađite osiguranje pravne zaštite
Usporedite sve pružatelje usluga u Švicarskoj brzo i besplatno.